Parnični postupak predstavlja jedan od temeljnih načina sudskog rješavanja sporova između fizičkih i pravnih osoba. Zakonom o parničnom postupku propisan je postupak kojim sudovi odlučuju o tužbama u građanskim stvarima. Prvostupanjski parnični postupak završava presudom odnosno rješenjem protiv kojih stranke imaju pravo uložiti pravni lijek odnosno žalbu. Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave presude, ako u zakonu nije određen drugi rok.
Što mora sadržavati žalba?
Pored podataka koje zakon propisuje da mora sadržavati svaki podnesak (oznaku suda, ime, prebivalište odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, OIB, predmet spora, sadržaj izjave, potpis podnositelja) žalba treba sadržavati i:
- oznaku presude protiv koje se podnosi,
- određenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,
- razloge zbog kojih se žalba podnosi,
- potpis podnositelja žalbe.
Ako se na temelju podataka iz žalbe ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako žalba nije potpisana, prvostupanjski sud će rješenjem, protiv kojega nije dopuštena žalba, pozvati žalitelja da u određenom roku dopuni ili ispravi žalbu podneskom ili na zapisnik kod toga suda. Ako žalitelj u određenom roku ne postupi po rješenju suda, sud će rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu.
Proizvodi li presuda učinke ukoliko podnesem žalbu?
Pravovremeno podnesena žalba sprječava da presuda postane pravomoćna i izvršna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud. Drugostupanjski sud dužan je odlučiti o žalbi u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od godine dana od primitka žalbe na drugostupanjskom sudu, ako zakonom nije drukčije određeno.
Iz kojih razloga mogu uložiti žalbu?
Presuda se može pobijati:
- zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka;
- zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja;
- zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Koje su bitne povrede odredaba parničnog postupka?
Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku u postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu Zakona o parničnom postupku, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. Takve povrede predstavljaju relativno bitne povrede.
Osim relativno bitnih povreda žalbom se presuda može pobijati i iz slijedećih apsolutno bitnih razloga:
- ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti, odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca,
- ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost,
- ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan,
- ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka
- ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka ili presudu bez održavanja rasprave,
- ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom,
- ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga žali,
- ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno,
- ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica, ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe,
- ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi,
- ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika (tonskih snimki),
- ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev,
- ako je odlučeno u povodu nepravodobno podnesene tužbe, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti
- ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti.
Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad je sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.
Pogrešna primjena materijalnog prava
Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
Mogu li se u žalbi iznositi nove činjenice ili novi dokazi?
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, ona taj prigovor ne može iznijeti u žalbi.
Ukoliko niste zadovoljni presudom ili rješenjem donesenim u parničnom postupku, važno je uložiti žalbu koja će na kvalitetan i struktuiran način omogućiti sudu višeg stupnja da donese odluku u vašu korist. Stoga, prilikom izrade žalbe, pametno je savjetovati se sa odvjetnikom koji će vam objasniti sve detalje vezane uz Vaš pravni slučaj.