Ovrha na temelju vjerodostojne isprave

Ovrha na temelju vjerodostojne isprave predstavlja jedan od učinkovitih pravnih mehanizama za naplatu potraživanja. Ovaj postupak omogućuje vjerovniku da brzo i učinkovito prisili dužnika na izvršenje obveza. Postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave uređen je Ovršnim zakonom.  U sljedećem tekstu ćemo istražiti postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, analizirati njegove ključne aspekte i razmotriti implikacije za vjerovnike i dužnike.

Ovršni zakon regulira dvije pravne osnove za određivanje ovrhe, a to su ovršna i vjerodostojna isprava. Vjerodostojne isprave na temelju kojih se može odrediti ovrha prema čl. 31. st.1. Ovršnog zakona su:

• mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine,
• javna isprava,
• izvadak iz poslovnih knjiga,
• po zakonu ovjerovljena privatna isprava,
• isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

Računom se smatra i obračun kamata. Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Osim prethodno navedenih podataka, račun fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati upozorenje dužniku da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine te ako je označio dan njezine dospjelosti.

Što sve mora sadržavati prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave?

Prijedlog za ovrhu ima svoj obvezni sadržaj te mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena vjerodostojna isprava na osnovu koje se traži ovrha. Nadalje, moraju biti naznačeni ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti te ukoliko je potrebno i predmet u odnosu na koji ga treba provesti. Ovrhovoditelj može predložiti da se ovrha odredi na jednom ili više predmeta ovrhe. Prijedlog za ovrhu može sadržavati i da se ovrha radi naplate određene tražbine općenito odredi na imovini ovršenika, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe. O prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučuju javni bilježnici. Osim toga, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati i zahtjev da sud naloži ovršeniku da u roku od osam dana namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima.

Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama. S druge strane, ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten, uredan ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke.

Što sve sadrži rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave?

Rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave mora u svom sadržaju imati naznačenu vjerodostojnu ispravu temeljem koje se ovrha određuje, oznaku ovrhovoditelja i ovršenika, tražbine koja se ostvaruje te sredstvo i predmet ovrhe. Uz ove podatke rješenje može sadržavati i druge podatke potrebne za provedbu ovrhe. Osim toga, rješenje o ovrsi mora sadržavati upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,

upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku od 8, odnosno 3 dana, nije dužan namiriti predvidive troškove postupka, te upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. Ovršnog zakona ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. Ovršnog zakona, da je dužan o tome obavijestiti Financijsku agenciju.

Kako podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave?

Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor u roku od 8 dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je izdao rješenje o ovrsi. Nakon podnošenja prigovora, javni bilježnik spis prosljeđuje nadležnom sudu radi donošenja odluke. Prigovor se može podnijeti radi pobijanja rješenja o ovrsi u cijelosti, radi pobijanja samo u dijelu kojim je određena ovrha ili radi pobijanja u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu. Ako se rješenje o ovrsi pobija prigovorom samo u dijelu kojim je određena ovrha, može se pobijati samo iz razloga zbog kojih se rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave može pobijati žalbom iz članka čl. 50. Ovršnog zakona.

Razlozi zbog kojih se može podnijeti prigovor:

1. ako isprava na temelju koje je rješenje doneseno nije ovršna isprava,
2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,
3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,
4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu,
5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha,
6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena,
7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,
8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano,
9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,
10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili
11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

Ako ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.

Ovršenik je dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje. Ako to ne učini, opseg pobijanja sud će utvrditi na temelju sadržaja prigovora. Prigovor protiv rješenja mora sadržavati razloge pobijanja. Ukoliko prigovor bude neobrazložen, sud će ga odbaciti kao nepotpun, bez pozivanja ovršenika da ga dopuni ili ispravi.

Što ako je netko podnio prijedlog za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave protiv mene?

Ukoliko se nalazite u situaciji da je protiv Vas podnesen prijedlog za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave važno je znati koje mogućnosti imate na raspolaganju kako bi ste zaštitili svoje financijske interese. U slučaju da ste potencijalni ovršenik, jako je važno pronaći stručnu pravnu podršku odvjetnika koji će u Vaše ime podnijeti prigovor kako bi vaši imovinski interesi bili kvalitetno i stručno zaštićeni.