Ukoliko ste u situaciji da trebate prisilnim putem naplatiti svoju novčanu tražbinu ili da netko protiv vas pokreće postupak radi naplate novčane tražbine prisilnim putem u slijedećem tekstu ćemo vam približiti zakonske odredbe koje određuju način na koji se provodi ovrha radi naplate novčane tražbine putem ovrhe na novčanoj tražbini.
Tko odlučuje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini?
Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan:
- sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenika,
- ako ovršenik nema prebivalište u RH, nadležan je sud na čijem se području nalazi ovršenikovo boravište,
- ako ovršenik nema u RH ni boravište, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenikova dužnika, a ako ovaj nema prebivalište u RH, nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište ovršenikova dužnika.
Kako se provodi ovrha na novčanoj tražbini?
Ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom i prijenosom. Pljenidba se provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim se ovršenikovu dužniku zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu, a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. Pljenidbom ovrhovoditelj stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. Ovršenikov dužnik nema pravo žalbe na rješenje o pljenidbi.
Zaplijenjena tražbina prenosi se na ovrhovoditelja (u skladu s njegovim prijedlogom) radi naplate ili umjesto isplate.
Prijenosom tražbine radi naplate ovlašćuje se ovrhovoditelj:
- da traži od ovršenikova dužnika isplatu iznosa naznačenoga u rješenju o ovrsi ili u posebnom rješenju o prijenosu, ako je taj iznos dospio,
- da obavlja sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesene tražbine i
- da se koristi pravima u svezi sa zalogom koji je dan za osiguranje te tražbine.
Prijenosom umjesto isplate – zaplijenjena tražbina prelazi na ovrhovoditelja do prenesenoga iznosa, s učinkom ustupanja tražbine uz naknadu.
Koje su tražbine izuzete od ovrhe?
- primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
- primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
- primanja po osnovi socijalne skrbi,
- primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
- primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
- primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
- naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
- primanja po osnovi odličja i priznanja,
- rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno
- utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke
- naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada
- dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju primicima po osnovi od nesamostalnog rada
- naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda
- potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
- ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Koja su ograničenja ovrhe na novčanim sredstvima?
Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.
Zahtjev za izravnu naplatu
Sud će odbaciti kao nedopušten prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima na računu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice na temelju kojih se može od Agencije zatražiti izravna naplata, osim ako se na temelju tih isprava nije mogla provesti naplata preko Agencije, o čemu će Agencija izdati potvrdu.