Naknada štete prouzročene kaznenim djelom: Koja prava imate ako ste žrtva kaznenog djela?
Kada postanete žrtva kaznenog djela, suočavate se s brojnim izazovima, od emocionalnih posljedica do financijskih gubitaka. Jedan od ključnih aspekata pravne zaštite žrtava je mogućnost ostvarivanja naknade štete od počinitelja. U ovom tekstu ćemo pokušati objasniti postupak naknade štete prouzročene kaznenim djelom te na koji način vam odvjetnik može pomoći kako biste ostvarili svoja prava.
Imovinskopravni zahtjev
Naknada štete prouzročene kaznenim djelom odnosi se na pravo žrtve kaznenog djela da putem imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku ili u zasebnom građanskom postupku traži financijsku kompenzaciju od počinitelja zbog pretrpljenih gubitaka, proživljenog straha ili boli i nanesene štete. Ovaj oblik pravne zaštite usmjeren je na popravljanje štete te vraćanje u stanje prije počinjenja kaznenog djela te pružanje adekvatne nadoknade za ozljede, pretrpljenu bol i strah kao i gubitak imovine ili druge štete. Zakonom o kaznenom postupku u članku 51 stavku 2 propisano je kako oštećenik ima pravo: „podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva“.
Postupak naknade štete
Pravo oštećenika da od počinitelja kaznenog djela dobije naknadu radi pretrpljene štete zbog kaznenog djela predstavlja jedno od temeljnih postulata pravnog sustava Republike Hrvatske. Imovinskipravni zahtjev uređen je u glavi XI. Zakona o kaznenom postupku. Imovinskopravni zahtjev daje pravo oštećeniku da svoj građanskopravni – odštetni zahtjev, koja se temelji na činjenici da je na njegovu štetu počinjeno kazneno djelo, ostvari u kaznenom postupku koji se vodi protiv okrivljenika. Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku podnosi se tijelu kojem se podnosi kaznena prijava ili sudu koji vodi postupak. Navedeni prijedlog može se podnijeti najkasnije do završetka dokaznog postupka pred prvostupanjskim sudom. Tijelo koje vodi postupak ispitat će okrivljenika o činjenicama navedenim u prijedlogu i ispitati okolnosti koje su važne za utvrđivanje imovinskopravnog zahtjeva. Na prijedlog ovlaštene osobe mogu se u kaznenom postupku prema odredbama koje vrijede za ovršni postupak odrediti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja kaznenog djela. Rješenje kojim se određuje osiguranje donosi u istrazi sudac istrage. Nakon podignute optužnice rješenje donosi optužno vijeće, a na raspravi sud koji vodi raspravu. Žalba na rješenje o privremenoj mjeri ne zadržava njegovo izvršenje.
Odluka o imovinskopravnom zahtjevu
O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje sud, i to onaj koji je mjesno i stvarno nadležan za odlučivanje u kaznenom postupku bez obzira je li taj isti sud građanski mjesno i stvarno nadležan. U presudi kojom okrivljenika proglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, sud će oštećenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu. Kad sud donese presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kad rješenjem obustavi kazneni postupak, uputit će oštećenika da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici. Kad se sud proglasi nenadležnim, uputit će oštećenika da imovinskopravni zahtjev može podnijeti u kaznenom postupku koji će početi ili nastaviti nadležni sud.
Naknada štete – građanskopravni aspekt
Naknada štete u građanskopravnom smislu predstavlja jedan od oblika izvanugovorne odgovornosti te je reguliran glavom IX. Zakona o obveznim odnosima. Člankom 1045. propisano je kako: „Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje“. Elementi građanskopravne odgovornosti za štetu su: postojanje štetne radnje, šteta, uzročno posljedična poveznica između štetne radnje i štete te protupravnost radnje. Krivnja štetnika je također može biti uvjet za postojanje odgovornosti za štetu ali i ne mora. Krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom. Postoje posebni oblici odgovornosti za štetu kod kojih štetnik može biti odgovoran za štetu i bez krivnje. Posebni oblici odgovornosti su: odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, odgovornost za štetu uzrokovanu motornim vozilom, odgovornost organizatora priredbi itd.
Ukoliko je sud u kaznenom postupku uputio oštećenika u parnicu da tamo može ostvariti svoj imovinski zahtjev u potpunosti ili djelomično, oštećenik u okviru građanske parnice za naknadu štete po pravilima za izvanugovornu odgovornosti iz Zakona o obveznim odnosima ostvaruje svoje imovinsko pravo te popravlja ili nadoknađuje nastalu štetu. Obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Osim obične štete i izgubljene dobiti oštećenik ima pravo i na naknadu neimovinske štete koja je nastala kao posljedica počinjenja kaznenog djela.
Povreda prava osobnosti: Neimovinska šteta
Neimovinska šteta može se sastojati od povreda prava osobnosti: Prava osobnosti definirana Zakonom o obveznim odnosima su: pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo, a pravnim osobama, sva navedena prava osobnosti koja pripadaju fizičkoj osobi, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i drugo.
Odvjetnik za naknadu štete
Ukoliko ste oštećenik kome je šteta nanesena kaznenim djelom ili ste počinitelj kaznenog djela odnosno štetnik kojemu prijeti imovinskopravni zahtjev za naknađivanje štete uzrokovane počinjenjem kaznenog djela važno je potražiti stručnu pravnu pomoć kako bi zaštitili svoja prava i interese. Prilikom konzultacija oko vašeg slučaja odvjetnik će pomno promotriti sve aspekte vašeg slučaja te slijedom toga izabrati najkvalitetniji i najbolji način na koji će se vaša prava ostvariti.
